Zeleni i odgovorni turizam

Komponenta “odgovornog turizma” je posebno došla do izražaja tokom COVID-19 pandemije. Da bi odoljela budućim krizama, turistička destinacija mora biti prepoznata kao odgovorna. Ovo je sve izraženiji zahtjev turista koji imaju visoka očekivanja kada je u pitanju očuvanje zdravlja i životne sredine. Podrazumijeva se, takvo okruženje je rezultat sinergijskog planiranja i djelovanja svih lokalnih i nacionalnih aktera.

Zeleni turizam

Termin „zeleni turizam“ ne podrazumijeva samo posebnu vrstu turizma, već horizontalnu komponentu relevantnu za sve vrste turizma.

Zeleni turizam odnosi se na podsticaj specifičnog načina poslovanja, u pogledu smanjenja potrošnje energije i uštede vode, smanjenja korišćenja plastike, efikasnog i ekološki prihvatljivog odlaganja otpada, promocije biodiverziteta, smanjenja karbonskog otiska, ali i boravak u lokalnoj zajednici i korišćenje hrane od lokalnog stanovništva. 

Sa aspekta zelenog turizma, u cilju prevazilaženja regionalne neujednačenosti, te nedovoljno razvijene ponude u sjevernom regionu, kao i smanjenja sezonalnosti u poslovanju, razvojni pravci se odnose na:

• razvoj tzv. “zelenih” ili eko vrsta smještajnih kapaciteta koji zadovoljavaju uslove ekoloških standarda ( npr. eco lodge, wild beauty resorts, etno sela i sl.);

• poslovanje – intenziviranje primjene novih tehnologija i digitalizacije u turističkom poslovanju;

• razvoj ponude odnosno proizvoda koji su, između ostalog, u funkciji jedinstvenog doživljaja i zdravih stilova života, tj. preusmjeravanje turističke ponude i proizvoda na vrste koje pojedinca i brigu o zdravom životu stavljaju u prvi plan (sportski turizam, avanturistički turizam, kamp turizam, turizam u zaštićenim područjima i sl. );

• povećanje energetske efikasnosti turističkih objekata uz mjere štednje električne energije;

• energetska tranzicija ka obnovljivim izvorima energije – korišćenje solarne energije u turističkim objektima.

Nacionalni sertifikat za odgovorni turizam

Na bolje pozicioniranje Crne Gore kao odgovorne destinacije, a u svijetlu pandemije koja će prema mišljenju eminentnih turističkih stručnjaka diktirati uslove poslovanja bar do sredine 2023.godine, može uticati kreiranje nacionalnog sertifikata za odgovorni turizam.

Turisti su postali veoma zahtjevni u smislu destinacijske odgovornosti i sprovođenja visokih higijensko-zdravstvenih standarda. Takođe, turisti su već naviknuti na međunarodne sertifikate, ali uz njih, dodatnu snagu destinaciji daju nacionalni sertifikati čija se implementacija sprovodi i prije svega kontroliše kroz međuresorne i međuinstitucionalne mehanizme.

U skladu sa novim okolnostima, naš cilj je da svima obezbijedimo siguran i ugodan boravak. Bez obzira da li se turista nalazi u jednom od naših raznolikih smještajnih kapaciteta, uživa u restoranima ili uzbudljivim izletima, tendencija je sprovoditi odgovorno ponašanje i poštovati brojne sigurnosne mjere, koje obezbjeđuju odgovornu, čistu i nezagađenu okolinu tokom putovanja.

Na navedenim postulatima biće kreiran nacionalni brend (oznaka) koji će biti garancija odgovornog ponašanja u svim segmentima turizma i ugostiteljstva. Brend-oznaka će imati više nivoa (bronzani, srebrni i zlatni) i dodjeljivaće ga resorno ministarstvo odgovorno za poslove turizma.

Za razliku od mnogih sertifikata slične vrste koji se dodjeljuju bez provjere, na osnovu ček-liste, ovaj sertifikat će biti rezultat kontinuirane provjere i usklađenosti sa sigurnosnim standardima i zahtjevima turista koje su nametnule nove okolnosti. Nacionalni brend ove vrste predstavljaće dodatnu snagu destinacije.

Navedeno znači da će svi turistički poslenici koji vode računa o svojoj reputaciji, imati tendenciju da postanu vlasnici Nacionalnog sertifikata za odgovorni turizam. Što veći broj sertifikata, sa veoma visoko definisanim standardima, uticaće na promociju Crne Gore kao odgovorne destinacije i pozicioniraće je visoko na listi poželjnih odredišta na kojima se turisti osjećaju sigurno.

Klimatske promjene

Sprovođenje hitnih klimatskih akcija u turizmu je od posebne važnosti za stvaranje neophodnih uslova za veću otpornost ovog sektora. Klimatska akcija se ogleda u naporima da se izmjeri i smanji emisija GHG (gasovi sa efektom staklene bašte) i ojača kapacitet prilagođavanja klimatskim uticajima. 

Crna Gora je jedna od prvih zemalja na Balkanu koja je svoju posvećenost u borbi protiv klimatskih promjena pokazala kroz smanjenje emisije CO2, radeći kako na međunarodnom, tako i na nacionalnom nivou, u cilju ubrzanja primjene mjera protiv klimatskih promjena kroz čistu energiju, čistu tehnologiju i obnovljeni fokus na zelenu infrastrukturu i razvoj zelene ekonomije.

Crna Gora se 2015. godine potpisivanjem Pariskog sporazuma obavezala za umanjenje karbonske emisije od 30% do 2030. godine i već uspjela da realizuje navedeni cilj prije definisanog roka. Iako relativno mala zemlja sa manje od milion stanovnika, nalazi se u grupi od samo 16 država, od ukupno 197 globalno, koje su već ispunile ovaj cilj.

Crna Gora odlučno trasira svoj put ka zelenoj tranziciji i prednjači u korišćenju obnovljivih izvora energije. Više od polovine ukupno proizvedene električne energije na godišnjem nivou je iz obnovljivih izvora energije.

Tokom 2021. godine, povodom obilježavanja 30 godina od proglašenja za ekološku državu, utvrđen je nacionalni doprinos za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i povećala cilj redukcije na 35% do 2030. godine.

S tim u vezi, usvojena je Deklaracija o klimatskim akcijama u turizmu iz Glazgova, sa ciljem podizanja svijesti zainteresovanih strana u turizmu i obezbjeđivanja snažnije akcije za podršku globalnoj posvećenosti smanjenju emisija gasova i dostizanju neto nulte stope, prije 2050. godine. Deklaraciju je potpisao veliki broj lidera turističke industrije, zatim veliki broj zemalja i druge zainteresovane strane u turizmu. Potpisnici Glazgovske deklaracije su saglasni za pet zajedničkih procedura kako bi se osiguralo da klimatske akcije budu usklađene u čitavom turističkom sektoru, a to su: mjerenje, dekarbonizacija, obnavljanje, saradnja i finansije.

Crna Gora, kao i mnoge druge zemlje koje su najmanje doprinijele klimatskim promjenama, suočiće se sa štetnim i ponekad razarajućim efektima globalnog zagrijavanja – porastom temperature mora, odumiranjem ekosistema, sušama i poplavama – što će imati nepoželjan domino efekat na zdravlje ljudi, ekonomiju i sektore koji zavise od vremenskih obrazaca, kao što su poljoprivreda, šumarstvo i turizam.

Postojeće procjene rizika kao i dostupna naučna istraživanja dovode do zaključka da je crnogorski turizam u opasnosti od višestrukih klimatskih hazarda, posebno promjena u obrascima padavina (poplave i suše), viših temperatura i erozije obale, promjena morske životne sredine, olujnih vjetrova i oluja. Identifikovan je niz faktora koji utiču na izloženost i ranjivost, uključujući zavisnost od inostranih turista, koncentraciju u relativno malom broju turističkih „vrućih tačaka“, demografski trendovi, itd.

Strategijom predloženi operativni cilj koji se odnosi na diverzifikaciju turističkog proizvoda, obuhvata važne mjere u pravcu smanjenja klimatskog rizika, odnosno razvoj se usmjerava prema manje izloženim i ranjivim regionima. Od suštinskog je značaja da se ovim regionima pruži podrška u razvoju adekvatne infrastrukture i kapaciteta za suočavanje sa povećanim brojem posjetilaca u vezi sa potencijalnim promjenama klimatskih parametara i baze resursa (npr. gubitak plaže, povećana nestašica vode).

Nadležne institucije za klimatske promjene uspostavljaju zakonski i strateški okvir kao odgovor na međunarodne obaveze po ovom pitanju, a turizam se razmatra u nekoliko oblasti. U narednom periodu radiće se na Nacionalnom planu adaptacije (NAP) i posebnom planu adaptacije za sektor turizma.

Osim navedenog, od posebnog značaja za klimatske promjene su i oblasti kreiranja politike nacionalnih parkova, zdravlja i bezbjednosti, razvoja infrastrukture, poljoprivrede, planiranja korišćenja zemljišta, sa akcentom na definisanju očekivanih rizika u odnosu na turističke destinacije, ulogu zainteresovanih strana i mjere prilagođavanja.