Šta je cirkularna ekonomija

Šta je cirkularna ekonomija

Cirkularna ekonomija (CE) je obnovljivi i regenerativni sistem u kojem se unošenje resursa, otpad, emisija i gubitak energije minimiziraju usporavanjem, zatvaranjem i sužavanjem materijalnih i energetskih petlji. Ovo se može postići redefinisanjem proizvoda i usluga u skaldu sa dizajnom za smanjenje otpada – kao što su dugotrajni dizajn, održavanje, popravka, ponovna upotreba, ponovna proizvodnja, obnova i reciklaža.

CE podrazumijeva kruženje materijala i njegovu ponovnu upotrebu. Predstavlja alternativu tradicionalnoj linearnoj ekonomiji koja se zasniva na "uzmi – napravi - koristi – baci" načinu funkcionisanja. Dužim korišćenjem proizvoda, opreme i infrastrukture poboljšavamo produktivnost tih resursa. Time se drastično smanjuje naša potražnja za resursima, i stvara se održivije društvo kako za sadašnje tako i za buduće generacije.

Rizici trenutne ekonomske strukture

Naša trenutna ekonomska struktura zasniva se uglavnom na neiscrpnom korišćenju prirodnih resursa i jednosmjernom linearnom modelu poslovanja. Povećani rizici fluktuacije prirodnih resursa ne utiču samo na poslovni svijet nego i na cijelu ekonomiju. Uspostavljanje cirkularnih modela u proces poslovanja uslovljava smanjenu upotrebu prirodnih resursa i stvara uslove za efikasnu upotrebu resursa. Umjesto proizvoda, kompanije će nuditi rješenja.

Budućnost savremenog društva iziskuje nova rješenja u poslovanju. Cirkularna tranzicija otvara prilike za nova „zelena“ i pristupačna radna mjesta, stvara nove proizvode i vrijednost, i široko otvara vrata novim poslovnim mogućnostima.

Cirkularna tranzicija

Zeleni dogovor Evropske unije (EU), sa sveobuhvatnim ciljem da EU postane prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. godine, poziva na cirkularnu tranziciju.

Napredak ekonomija temelji se na rastu i nudi nam alternativni pristup stvaranja novih vrijednosti koji ima za cilj da zamijeni sadašnji linearni ekonomski sistem „uzmi - napravi - koristi - odbaci“.

Kriza izazvana epidemijom COVID-19 pokazala je ranjivost naše ekonomije, ali i važnost prilagođavanja kompanija novim izazovima i promjenjivim okolnostima. Otpornost oporavka nakon COVID-a zavisiće o tome u kojoj mjeri se rješavaju strukturna pitanja koja ograničavaju inovacije preduzeća i usvajanje novih tehnologija, kao i u kojoj mjeri digitalizacija i cirkularna tranzicija postaju „mainstream“.

Kako bi se izgradila otpornost privrede na buduće izazove, Crna Gora mora da sprovede ozbiljne strukturne reforme, dajući fokus na dva ključna mehanizma za ubrzanje i to cirkularnu tranziciju i digitalnu transformaciju.

Kao što je poznato, Crna Gora je 20. septembra 2021. godine obilježila značajan jubilej – 30 godina od donošenja Deklaracije o proglašenju Crne Gore za ekološku državu. Rad na očuvanju Crne Gore kao ekološke države podsjeća nas kolektivno i pojedinačno da o ovom veoma važnom pitanju razgovaramo u kontekstu daljeg ekonomskog razvoja. To je veliki izazov za Crnu Goru, ali i ogromna prilika, jer je ulaganje u zelenu ekonomiju i cirkularnu tranziciju investicija u budućnost.